Ahmet Hromadžić

Ahmet Hromadžić (Bosanski Petrovac, 11. oktobar 1923 - Sarajevo, 1. januar 2003) je bio bosanskohercegovački, bošnjački književnik, novinar i urednik. Pisao je pripovijetke i romane za djecu i odrasle. Čitalačkoj publici najpoznatiji je po djelima za djecu, između ostalih po naslovima: Patuljak iz Zaboravljene zemlje, Patuljak vam priča, Okamenjeni vukovi i dr. Radio je kao novinar i urednik nekoliko časopisa. Jedan je od osnivača dječije biblioteke "Lastavica".Rođen je u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca, gdje završava osnovnu školu. Tehničku i Višu pedagošku školu završava u Sarajevu. Učestvovao je u Drugom svjetskom ratu. Radio je kao novinar sarajevskog dnevnika, a i kao urednik lista „Krajina“ u Bihaću i kulturne rubrike sarajevskog lista "Oslobođenje". Kao urednik izdavačkog poduzeća „Veselin Masleša“ osniva dječiju biblioteku „Lastavica“.

Pisao je pripovijetke i romane za djecu i odrasle, književne i teatarske kritike, književne reportaže, crtice i članke. Djela su mu prevedena na mnoge svjetske jezike, uvrštene u izbore dječije literature i lektire nekih evropskih zemalja (Italija, Norveška, Belgija).
Bio je član Redakcije međunarodne edicije Djeca svijeta, Akademije nauka i Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Kao član Društva pisaca BiH, zajedno sa Huseinom Tahmiščićem, Izetom Sarajlićem, Velimirom Miloševićem i Vladimirom Čerkezom, pokreće međunarodnu književnu manifestaciju „Sarajevski dani poezije“ u organizaciji Društva pisaca BiH 1962. godine.
2007. godine osnovna škola u Bosanskom Petrovcu dobija naziv OŠ " Ahmet Hromadžić", a također se na porodičnu kuću u Bosanskom Petrovcu u Ulici Pekiska postavlja spomen ploča Ahmeta Hromadžića.
U Bihaću se u okviru Kantonalne i univerzitetske biblioteke otvara spomen soba Ahmeta Hromadžića nakon sprovođenja dijela projekta obilježavanje imena Ahmeta Hromadžića. Aktivnost na projektu se nastavlja.
Zbog svog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitalačke publike, a posebno djece, Ahmeta Hromadžića nazivaju "Bosansko-Hercegovački Andersen".
Djela Ahmeta Hromadžića sada su zastupljena u lektiri Osnovnih škola. U djelima Ahmeta Hromadžića prožima se djetinjstvo provedeno u Bjelaju kod Bosanskog Petrovca,sa prepoznatljivosti krajolika planine Osječenice,Bjelajske kule, te prirodnih ljepota i izazova divljine sa svim ljepotama i prirodnim nepogodama, kao i šarolikost životinjskog svijeta u netakutoj prirodi okoline Bosanskog Petrovca.

Ahmet Hromadžić objavio je 1984. godine roman-bajku “Patuljak iz Zaboravljene Zemlje”. Hromadžić je svoje djelo isprepleo irealnim i realnim motivima. U ovom djelu pisac isprepliće svijet i motive Zaboravljene Zemlje s motivima svog svijeta, te motive svog djetinjstva s kasnijim razdobljima svog života, kada ponovno, nakon petnaest godina, odlazi u svoje selo. On svoje djelo započinje pričom o Sunčanu i Pahuljici, no nakon određenog dijela priče, pisac zaustavlja radnju te se prebacuje na priču o tome kako je, gdje i kada prvi puta ispričao priču o Sunčanu i Pahuljici. Tijekom cijelog djela pisac stalno objašnjava zašto je prekinuo priču te odgovara na neka imaginarna pitanja, za koja pretpostavlja da ih čitatelj postavlja tijekom čitanja. Na kraju djela, posljednje poglavlje knjige naziva “Pitanje na koje nisam mogao da odgovorim”. Unutar tog poglavlja pisac objašnjava zašto je napisao knjigu. Posljednju rečenicu upućuje direktno čitateljima te ih moli za pomoć. Moli da mu jave ako saznaju nešto o Sunčanu.



https://www.4shared.com/office/xEIptnRqca/Ahmet_Hromadzic_-_Patuljak_iz_.html

Ahmet Hromadžić napisao je knjigu “Zelena šuma”, koja je doista i “zelena” i “šumovita”. Kroz čitavo djelo provlače se motivi prirode, motivi šumskih, ali i domaćih životinja. Autor više puta spominje goru, odnosno planinu koju vrlo vjerojatno zna iz djetinjstva, baš kao i obližnju šumu. Motivi mačka i njegovih nestašluka stvaraju toplu i domaću atmosferu te upotpunjuju ambijent seoskog kućanstva. Da bi unio humor u svoje djelo, autor je koristio životinje koje su glavni akteri smiješnih situacija. Primjerice, imamo mačku koja s mišom na leđima jurca naokolo, dok čitatelj očekuje da mačka nosi miša u zubima. Pozitivne konotacije autor stvara i sklapanjem primirja između mačke i miša jer su se od lovljenja u svom začaranom krugu lovca i lovine, jednostavno umorili. U djelu se spominje i dječak koji voli prirodu i sve što ona pruža. Voli jurnjavu po vjetru s riđim konjem i slobodu koju pruža život izvan grada. U tim nekim crticama iščitavamo autorovo djetinjstvo i prisjećanje na lijepe mladenačke trenutke životarenja.



https://www.4shared.com/office/31OE1-oPca/Ahmet_Hromadzic_-_Zelena_suma.html