José Eduardo Agualusa

José Eduardo Agualusa rođen je 1960. u gradu Huambu u Angoli. Radi kao novinar. Knjige su mu prevedene na više od dvadeset jezika. "U mojoj zemlji stvarnost je moćnija od fikcije", napominje Agualusa, koji je mnoge neobične slučajeve pretočio u književnost, stvorivši snažne likove i zanimljive zaplete u svojim knjigama. Prema mnogim njegovim knjigama snimljeni su, ili se tek snimaju filmovi. Lula Buarque de Hollanda režira film prema romanu "Prodavač prošlosti", a Belisário Franca film prema romanu "Kreolska nacija". Engleskinja Karen Boswall, koja živi u Mozambiku, režirat će film prema romanu "Žene mojega oca", u kojem se i sama pojavljuje. A Portugalka Joana Porto priprema film prema romanu "Kišno razdoblje".

Dosad je objavio više od desetak proznih djela: "A Conjura" (Zavjera), 1989., Nagrada Revelação Sonangol, "A Feira dos Assombrados" (Sajam zapanjenih), 1992., "Estação das chuvas" (Kišno razdoblje), 1996., "Nação Crioula: a correspondência secreta de Fradique Mendes" (Kreolska nacija: tajna prepiska Fradiquea Mendesa), 1997. - glavna nagrada za književnost RTP, "Fronteiras Perdidas, Contos para viajar" (Izgubljene granice, priče za putovanje), 1999. - glavna nagrada za pripovijetku Portugalskog društva pisaca, "A Substância do Amor e Outras Crônicas" (Srž ljubavi i druge kronike), 2000., "Estranhões e Bizarrocos" (Čudnice i Bizarnice), 2000. - glavna nagrada za ilustraciju portugalskog instituta za knjigu i knjižnice, glavna nagrada za dječju književnost fondacije “Calouste Gulbenkian”, "O homem que parecia um domingo" (Čovjek koji je izgledao kao nedjelja), 2002., "O ano em que o Zumbi tomou o rio" (Godina u kojoj je Zumbi zaposjeo rijeku), 2002., "Catálogo de Sombras" (Katalog sjena), 2003., "Vendedor de Passados" (Prodavač prošlosti), 2004. - nagrada britanskog časopisa Independent, "Os passageiros em trânsito" (Tranzitni putnici), 2006., "As mulheres do meu pai" (Žene mojega oca), 2007., "O Barroco Tropical" (Tropski barok), 2009.

Epistolarni roman "Kreolska nacija" djelo je koje se stvara kroz dijalog između književnosti i povijesti. Vraćanje u prošlost u ovom romanu ima funkciju rekonstrukcije prošlosti, i u tom se povratku dotiču pitanja portugalskog kolonijalizma u Angoli, ropstva u Brazilu, trgovine crnim robljem preko Atlantika.

Kreolska nacija je brod pun glasova koji jedri Atlantikom. Posljednji brod koji je prevezao crno roblje iz Angole u Brazil, a na kojem plovi i Fradique Mendes, Portugalac, ali dovoljno otvoren da se protivi takvoj trgovini.

Upravo na tromeđi tih prostora, bliskih ali svaki sa svojim karakteristikama – Angola, Brazil, Portugal – gradi se ova priča koja svjedoči o isprepletanju različitih kultura na povijesnim temeljima.

Zanimljiv je i put glavnog lika romana - Carlosa Fradiquea Mendesa, koji se u javnosti prvi put pojavljuje u novinama Revolução de Setembro (Rujanska revolucija) iz 1876. kao autor pjesama skupljenih pod nazivom "Lapidárias". Riječ se zapravo o pjesniku kojega je stvorila grupa portugalskih intelektualaca, među kojima Eça de Quieroz, Antero de Quental i Ramalho Ortigão. Isti se lik zatim pojavljuje u noveli "Mistério da Estrada de Sintra" (Tajna ceste za Sintru) koju potpisuju Ramalho Ortigão i Eça de Queroz, a 1900. godine njegova pisma "skupio je“ i objavio Eça de Queiroz pod nazivom "A correspondencia de Fradique Mendes (Prepiska Fradiquea Mendesa)".

Godine 1928. Eçin sin još objavljuje "Cartas inéditas de Fradique Mendes e mais páginas esquecidas" (Neobjavljena pisma Fradiquea Mendesa i još neke zaboravljene stranice), da bi naposljetku taj književni lik, koji se već pojavio u nekoliko djela, te je time očito najzastupljeniji lik u portugalskoj književnosti, preuzeo mjesto protagonista u ovom Agualusinom romanu s podnaslovom "Tajna prepiska Fradiquea Mendesa", te čak slao pisma Eçi de Queirozu i u fikciji vodio dijalog sa svojim stvarnim tvorcem



José Eduardo Agualusa-Kreolska nacija.pdf
https://www.4shared.com/office/RIWa20uhca/Jos_Eduardo_Agualusa-Kreolska_.html

Ovo je storija o mladoj studentkinji lingvistike koja pokušava da pronikne u misterije portugalskog jezika. Zajedno sa ostarelim profesorom, starim anarhistom, ona raspliće čudne rukavce jezika, koji vode na mistično istraživanje predela, istorije i skrivenog znanja. Lični čudesnik je priča koja se bavi muzikom reči od davnih vremena do danas, putujući kroz različite zemlje i običaje. Suptilno i nežno Agvaluza uvodi čitaoca u svet koji je teško dostupan ako mu se potpuno ne prepustite. Puna boja i impresija neobičnih reči, ovo je knjiga u kojoj se živopisno i očaravajuće prepliću ljubav, strast i sećanje na prošlost. Apologija verandi, dvorišta i portugalskog jezika, propraćena kratkim suprotstavljanjem smrti



José Eduardo Agualusa-Licni cudesnik.pdf
https://www.4shared.com/office/R6P3kJsSca/Jos_Eduardo_Agualusa-Lini_udes.html

Feliks Ventura je čovek s neuobičajenom profesijom. Ukoliko vaše poreklo nije dovoljno ugledno, on će vam ga promeniti. Ukoliko vaša porodična istorija nije baš toliko slavna, koliko biste želeli da bude, Feliks Ventura može da vam izmisli novu. Feliks Ventura je prodavac prošlosti.Smeštena u savremenoj Angoli, Knjiga o kameleonima je nastanjena likovima čije priče ostaju nerazrešene. Kao bilo ko od nas, i oni mogu da zaborave stvari koje su im se dogodile, ali i da se sećaju onih koje nikada nisu. U njihovom svetu, čini se kao da se istina menja od jednog do drugog trenutka, kao da je sama istorija na rasprodaji.U Feliksov život ulaze vladin ministar, bivši agent državne bezbednosti, misteriozni strani fotograf i prelepa žena. Feliks posmatra kako se njihove priče prepliću, s neočekivanim i neverovatnim posledicama po sve njih.Agvaluzin rečiti narator vodi nas na živopisno i očaravajuće putovanje kroz promenljiv pejzaž pamćenja i prošlosti, i - iz svoje jedinstvene perspektive kameleona koji živi u Feliksovoj kući - otkriva dirljivu ljubavnu priču.



Žoze Eduardo Agvaluza-Knjiga o kameleonima.pdf
https://www.4shared.com/office/gCD75Fd4ca/oze_Eduardo_Agvaluza-Knjiga_o_.html

Najuži izbor za nagradu Indendent za najbolji strani roman.
Kako bi laž bila delotvorna, neophodno je da, bude sačinjena od mnoštva istina.
Slavni angolski muzičar Faustino Manso je umro, ostavljajući za sobom sedam žena i osamnaestoro dece, rasute svuda širom južne Afrike. Njegova najmlađa kći, Lorentina, iz svog doma u Portugalu stiže u Angolu, tragom glasina o svom ocu koga nikada nije upoznala, pokušavajući da rekonstruiše priču o njegovom turbulentnom životu.
Žene mog oca je priča o Lorentininom putovanju, ali njena radnja teče uporedo s pripovedanjem Žozea Eduarda Agvaluze o nastanku romana, dok pisac i njegovi likovi putuju duž južnoafričke obale, iz Angole, kroz Namibiju i Južnu Afriku, do Mozambika, susrećući neobične ljude i usput otkrivajući Faustinove tajne.Ovaj roman slavi ponovno rođenje Afrike, kontinenta izmućenog strahovitim nevoljama, ali blagoslovenog talentom za muziku, večnom snagom njegovih žena i tajnim moćima drevnih bogova.
Agvaluzina prića poseduje tananu nit koja povezuje istoriju i fikciju, kao i promišljanja o prošlim događajima i o onome što se moglo dogoditi.
Pokušavajući da uhvati trenutak u kome je istorija postala književnost, Agvaluza se vešto poigrava fantastićnim i onirićnim vizijama života.
Zato Agvaluzu i nazivaju Borhes današnjice.
„Trebalo bi ozbiljno da shvatiš snove", prošaputala je. „Ne postoji ništa toliko istinito da ne zaslužuje da bude izmišljeno."



Žoze Eduardo Agvaluza - Žene mog oca.pdf
https://www.4shared.com/office/WuJZBHHqca/oze_Eduardo_Agvaluza_-_ene_mog.html

Tokom tropske oluje žena pada s neba. Jedini svedoci događaja su Bartolomeo Folkato, pisac i reditelj, i njegova ljubavnica Kianda, pevačica sa veoma uspešnom internacionalnom karijerom. Bartolomeo nastoji da razotkrije misteriju, ali izgleda kao da se čitav svet oko njega ruši i da će on biti sledeća žrtva. Između dva sumraka, na ulicama grada u metežu, putevi mu se ukrštaju sa čitavom lepezom neobičnih likova: trgovac oružjem koji želi da stekne apsolutnu moć, ambiciozni iscelitelj, bivši terorista Crvenih brigada, slepi bombaš koji skriva svoje unakaženo lice iza maske Mikija Mausa, mladi autistični slikar, crni anđeo. Dobro došli u Luandu 2020 godine!




Jose Eduardo Agualusa-Tropski barok.pdf
https://www.4shared.com/office/ZuKRVHVvca/Jose_Eduardo_Agualusa-Tropski_.html