August Šenoa

August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski romanopisac, pripovjedač, pjesnik, kritičar i pisac podlistaka.

Najutjecajniji je i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, i istinski tvorac moderne hrvatske književnosti – dovoljno je reći da je prvi pravi hrvatski romanopisac (djelo Petra Zoranića, Planine, samo uvjetno možemo nazvati romanom), autor opsežnoga korpusa romana, toga egzemplarnoga žanra suvremene literature, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda (često je naglašavana Šenoina uloga kao jezikotvorca, čovjeka koji je više učinio za elastičnost i izražajnost suvremenoga hrvatskoga jezika od legije rječnikopisaca i purističkih savjetodavaca). Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba. August Šenoa umro je od posljedica upale pluća koju je zaradio dok je kao gradski senator skrbio za unesrećene u Velikom potresu 1880. godine.

Seljačka buna je povijesni roman hrvatskog književnika Augusta Šenoe.

Prvi put je objavljen u časopisu Vijenac 1877. godine. Jedan je od pet romana Augusta Šenoe i njegov najvažniji povijesni roman. Radnja se temelji na stvarnim događajima Seljačke bune, koja je izbila na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu, zbog povećanja rente i terora Franje Tahija i drugih plemića, 1573. godine.[1]

U romanu se odvija više paralelnih radnji: sukob Uršule Hening i Franje Tahija, nezadovoljstvo seljaka, nesretna ljubav između Jane i Đure Mogaića, te ljubav Sofije Hening i Tome Milića.[2] Plemići su podijeljeni na dvije protivničke strane. Na čelu prve strane je Franjo Tahi s banom Petrom Erdődyjem i Gašparom Alapićem. Protiv njih su Uršula Hening i Ambroz Gregorijanec. Buna počinje kada Tahi nepravedno namjerava protjerati Uršulu s njenog imanja. U početku romana, Uršula je uz seljake, dok se kasnije saznaje kako želi oženiti svoju kćer za Tahijeva sina, stoga se seljaci okreću i protiv nje i cijelog plemstva. Šenoa iznosi međusobne odnose feudalaca te položaj seljaka koji su podijeljeni na slobodnjake i kmetove. Uzrok bune su potlačivanje kmetova i visoki nameti. Detaljno su opisane masovne scene bitaka, a najviše se ističe Matija Gubec, vođa pobunjenih seljaka koji je u izravnom sukobu s Franjom Tahijem. Gubec je kmet iz Stubice, borac za pravdu i slobodu, kojeg su seljaci kasnije proglasili za "kralja". Na kraju roman Gubec pogiba pred crkvom sv. Marka u Zagrebu, kako bi spasio nekolicinu svojih ljudi. Autor često patnje hrvatskog naroda uspoređuje s biblijskim motivima.

Šenoa u romanu osuđuje ponašanje niskog plemstva i ujedno kritizira kolebljive i prevrtljive vladare, te iznosi ideje o jednakosti i bratstvu svih ljudi. Potrudio se istražiti stvarne događaje i na njima temelji radnju.



https://www.4shared.com/office/B-PKw9_xce/August Senoa-Seljaka_buna_.html

Branka Kunović živi s bakom u maloj kući u blizini Petrove crkve u Vlaškoj, u Zagrebu. Rano je ostala bez roditelja jer je očev način života doveo do majčine smrti, zbog čega je zbog grižnje savjesti otišao u svijet i na kraju poginuo u Američkom građanskom ratu. Branka i baka su ostale same, a Branka je s vremenom odrasla u lijepu, pamenu i skromnu djevojku koja je završila školu za učitelje.

Najbolja Brankinja prijateljica je Hermina, kćer uglednog činovnika. Njih dvije se često druže i zajedno izlaze u šetnje Ilicom koja uvijek vrvi mladim ljudima. Iako su najbolje prijateljice njih dvije su posve različite jer dok Branka razmišlja o tome kako da bude korisna svojoj domovini, Hermina je cijelo vrijeme zaokupljena vjenčanjem i mladićima.

Branka je siromašna i bez veza, pa se zbog toga ne može zaposliti ni u jednoj školi u Zagrebu, ali ni izvan grada. U nju je zaljubljen bivši kolega iz razreda, Marić, prevrtljivac, osoba lošeg karaktera, koji se uvijek ulizuje onima koji se nalaze na vlasti. Branki je Marić u potpunosti odbojan i ne želi s njim imati nikakvog posla.

Marić ne može nikako shvatiti da njega, koji je uvijek lijepo dotjeran i koji je još k svemu tome ugledan čovjek, odbija siromašna djevojka i učiteljica. Pokušava je na bilo koji način natjerati da se uda za njega. Koristi svoj utjecaj kako Branka nigdje ne bi dobila posao i kako bi što prije popustila njegovim zahtjevima.

Zahvaljujući upornosti, ali i pomoći Hermininog oca, Branka je na kraju uspjela dobiti posao učiteljice u malom i zapuštenom selu Jalševu. Samo ima govori kako će učiteljica u novoj sredini naletjeti na zavidne i zle ljude. Kreće u nepoznato sretna što je napokon dobila posao, ali već na početku doživljava razočarenje, a to je neudoban prijevoz po hladnoći i snijegu na otvorenim seljačkim kolima. Ne treba zaboraviti na neljubazan doček Mađara, šefa željezničke postaje koji mrzi sve hrvatsko i ne govori hrvatski jezik.

Slijedi još veće razočarenje u školi kada ju dočekuju neuredni učitelj i njegova žena. Oboje su neprijateljski raspoloženi prema Branki jer su uvjereni kako je otela mjesto Šilićevoj ženi, a iako nije bila školovana za učiteljicu, žena od Šilića je smatrala da ima svo pravo učiti djecu ui malog i zaostalog mjesta. Pokazuju joj neuredan i zapušten školski stan s paučinom i prašinom na svakom koraku, ali Branka se nije dala smesti.

Odlučila je prvo potražiti bolji smještaj, pa se zaputila prema seoskoj krčmi gdje ju je dočekala ljubazna žena. Nakon toga se upoznaje s načelnikom općine i njegovom suprugom, koja dolazi iz visokih krugova društva. Načelnik ju je odmah primio jer je bio uvjeren kako učiteljica ne bi trebala stanovati u krčmi. Načelniku nije trebalo dugo da shvati o čemu se radi i da Mišoci zajedno sa Šilićem i njegovom ženom nastoji iz škole što više izvući, a djecu zadržati nezainteresiranima za učenje. Nova učiteljica se prema tome nikako nije uklapala jer bi im mogla pomrsiti planove.

Pored ljubazne krčmarice, načelnika općine, na stranu nove učiteljice stao je i župnik. Branka je bila poznata po svojoj upornosti, pa se tako nije obazirala na tračeve koje je širila žena od učitelja, a ni Šilićeva podmetanja. Počela je raditi posao savjesno i potpuno drugačije od onoga kako je to radio Šilić. Seljani su ubrzo shvatili koliko je dobrih promjena unijela Branka i kako su djeca napokon s oduševljenjem išla u školu.

Zahvaljujući načelniku škola je obnovljena, kao i školsko dvorište te stan od Branke, pa je sada mogla dovesti i baku da s njom živi. Ubrzo se u Brankin život upliće grof Belizar, plemić koji na brijegu iznad Jalševa ima veliki posjed. Puno vremena provodi razgovarajući sa župnikom, koji saznaje kako je mladog grofa majka u potpunosti udaljila od Hrvatske.

Grof je jednog dana ugledao Branku na proplanku kako pjeva i uči djecu o prirodnim zakonitostima i o domovini. Bio je oduševljen djevojkom, ljubavi koju je iskazivala prema domovini, ljepoti glasa te načinu rada. U međuvremenu Marić, Šilić i Mišoci nastoje i dalje ocrniti Branku, pa su Marićeva rođaka zamolili da u novinama napiše članak pun laži o jednoj učiteljici iz malog sela. Protiv Branke su podnešene i lažne prijave školskim vlastima u Zagrebu. Župnik ju je bodrio da unatoč svemu nastavi dalje raditi.

Na kraju godine Brankini su učenici oduševili sve prisutne pred komisijom, dok Šilićevi nisu znali ništa. Bila je to velika pobjeda pametne mlade djevojke. Još jednom dolazi Marić kako bi ju zaprosio, ali ona ga odbija dajući mu do znanja da ga je otkrila. Na kraju uz pomoć župnika bivaju otkrivene sve spletke protiv Branke, a zbog uspjeha u radu s djecom Branka dobiva poziv da dođe raditi u Zagreb.

Iako je to bila velika čast Branka je odlučila ostati u Jalševu kako bi nastavila na promicanju znanja u malom i zabačenom mjestu. Bila je toliko zavoljela učenike da nije mogla zamisliti da se od njih odvoji. Veliko iznenađenje za Branku bila je prosidba od strane grofa. Nije joj bilo jasno kako neki bogati plemić želi oženiti siromašnu djevojku. Udala se za grofa koji se zbog nje vratio svojoj domovini.



https://www.4shared.com/office/j8xmX4Poce/August-Senoa-Branka.html

Selo Jelenje nalazi se u neposrednoj blizini Zagreba na obali Save. Poznato je po tome što u njemu nema škole ni crkve, a ljudi koji žive u selu su nemarni i lijeni. Od stanovnika sela Jelenje zaziru oni koji žive u okolnim selima. Iako u selu nema škole, krčme doživljavaju pravi procvat, a zbog toga što dobro posluju u selu ih ima nekoliko. U blizini sela nalaze se Cigani sa svojim šatorima.

Priča počinje izborima za gradsko poglavarstvo. Među glavnima u selu su pijani starješina Janko Ponedeljak te nadripisar Mikica Puharić, koji je došao iz grada kako bi nepismenim ljudima iz sela pružao usluge pisara. Svoj je rad puno naplaćivao, a opisan je kao podla osoba.

Janko i Mikica provode puno vremena u krčmi, a s njima se druži i prosjak Luka, koji sve stanovnike Jelenja drži u šaci jer su mu skoro svi seljani dužni. Luka je pazio da istrošeni novac daje na zajam, a zbog čega su svi dužni pazili da mu se ne zamjere.




https://www.4shared.com/office/dVD9fkMJba/August-Senoa-Prosjak-Luka.html