Herman Hese

Da će jednog dana postati pisac njemu samom je već sasvim rano bilo jasno. No, njegovi roditelji su na budućnost svog sina gledali drugačije. Prema njihovim planovima Hermann je trebao postati duhovnik kao što su bili i njegovi roditelji. Njegov otac je naime radio kao misionar u Indiji, a majka je bila kćer jednog misionara. Hermann se rodio 02. jula 1877. godine u Calwu, nedaleko od Stuttgarta. Odrastao je u veoma pobožnoj obitelji. Roditelji ga 1891. godine šalju u evangelistički samostan Maulbronn. No, on nakon nekoliko mjeseci bježi iz samostana jer nije mogao podnijeti strogi kršćanski odgoj.

Ili pjesnik ili ništa drugo
Njegova odluka je bila čvrsta: Želi postati "pjesnik ili apsolutno ništa drugo". Put do pisca bio je prava odiseja. Pohađao je različite škole, nije se mogao pronaći, a u jednoj depresivnoj fazi, kada mu je bilo 15 godina, pokušao je izvršiti samoubistvo.
Potraga za vlastitim identitetom, teški proces vlastitog samorazvoja, bile su Hesseove teme koje je on kasnije obrađivao u svojim romanima. Njegove priče su bile prožete aluzijama na proživljeno, na analize vlastitog ja.
Hesseu je uspjelo skrenuti pažnju na sebe romanom "Peter Camenzind" 1904. nakon čega je mogao živjeti od pisanja. Nakon toga je oženio fotografkinju Mariu Bernoulli, preselio se na Bodensee i dobio djecu. Ipak, dugoročno gledano sve to nije bilo za Hessea kojemu su stalno mjesto boravka i sa tim povezana sigurnost bili preudobni. Njemu je to postalo mučenje. Tako je Hesse opet pobjegao, ovaj put iz kuće na selu i otisnuo se prema Šri Lanci i Indoneziji. Putovanje po Aziji je ostavilo velikog utjecaja na njegova kasnija djela, među kojima primjerice na "Sidartu". Nakon povratka Hesse se seli u Švicarsku i 1914., početkom Prvog svjetskog rata se prijavljuje u vojnu službu. No zbog teškoća s vidom, od kojih je patio cijeli život, biva proglašen nesposobnim za vojnu službu. Umjesto odlaska na front Hesse ostaje u Bernu gdje radi za njemačku službu za pomoć ratnim zarobljenicima.

Od ratnog dobrovoljca do ratnog protivnika
Ipak uskoro postaje protivnik rata i njegove propagandne mašinerije. "O prijatelji, bez ovih tonova," napisao je početkom rata u jednom članku objavljenom u Neue Zuercher Zeitungu kojim je želio pozvati njemačke intelektualce na manje nacionalističke polemike i više čovječnosti. Rezultat je bio: napadanje, mržnja i podsmijeh. Kritike i ratna događanja potresaju Hessea. Tome dolaze i lične teškoće: umire mu otac, a najmlađi sin teško obolijeva. Hesse pada u krizu i 1917. godine odlučuje potražiti profesionalnu pomoć. Nakon "susreta" sa psihoanalizom Hesse pod pseudonimom Emil Sinclair piše roman "Demian".

U konačnici se raspada i Hesseov prvi brak, donosi odluku o napuštanju obitelji i o novom početku. Nakon toga nastaju neka od njegovih najznačajnijih djela "Stepski vuk" i "Narcis i Zlatousti". 1924. godine dobija švicarsko državljanstvo, ženi Ruth Wenger s kojom se tri godine kasnije rastaje. Njegova treća supruga, povjesničarka umjetnosti Ninon Dolbin, stupa s njim u brak 1931. godine i ostaje sa njim do kraja života.

Protivnik nacizma
Dolazak nacionalsocijalista na vlast u Njemačkoj Hesse je promatrao sa brigom i odbijanjem. Tokom rata je pomagao njemačke izbjeglice pred nacionalsocijalizmom poput Thomasa Manna i Bertholda Brechta dajući im sklonište. Tokom rata je nastalo i njegovo posljednje veliko djelo "Igra staklenih perli". 1946. godine dobija Nobelovu nagradu za književnost za, kako se navodi u obrazloženju "inspirativno poetsko postignuće koje u svom smjelom i dubinskom razvoju prezentira ideale klasičnog humanizma, kao i umjetnost visokog stila".
Kada je Hermann Hesse 1962. godine preminuo u svojoj kući u Švicarskoj činilo se da je njegova popularnost isčezla. Kritičari su njegovo djelo označili kao kolekciju kiča. Tek je hippi pokret u SAD-u pomogao da njegova literatura ponovo dobije na popularnosti. Hesse-boom se u konačnici iz SAD-a proširio cijelim svijetom i do danas nije opao.

Hese piše jednostavno i nadahnuto, iskreno i poetično. On lako i brzo osvaja čitaoce svojom neposrednošću, magičnim prizvukom svojih rečenica i mudrim porukama svog ogromnog životnog iskustva.

Traženje večitog znanja i jedinstvenog praelementa života predstavlja suštinu romana "Demijan"(1919.). Glavni junak "Demijana" Emil Sinkler luta po sebi. Ovaj roman predstavlja pokušaj dijagnoze detinjih nemira. U "Demijanu" Hese svesno pokušava da racionalno, uz pomoć psihoanalize, reši jedan problem: gde naći izlaz iz večitog sukoba između nagona i duha, telesnog i materijalnog, akcije i kontemplacije (posmatranje života)? Rešenje Hese vidi u prevazilaženju ovog jednostranog dualizma: u sintezi krajnosti. Takvo rešenje bilo bi ujedno i rasterećenje od bolesnih nervnih kriza, aktiviranih u vreme i posle rata. Na početku romana dečaka Sinklera muči saznanje da pored sveta njegovih roditelja postoji i spoljašnji svet mračan i divlji. Osećanje straha još više je izazvano saznanjem da se i u njegovom biću vodi rat dve krajnosti. Njegova čežnja za harmonijom, za prevazilaženjem ličnih pubertetskih trzavica delimično je zadovoljena pojavom vođe Demijana. Demijan je za dečaka ovaploćenje harmonije za kojom potajno čezne. Obojica pobuđuju asocijacije na biblijskog Kaina i Avelja i na demonstvo čovekove prirode što u Sinkleru izaziva jezu. Hese kao da se pridržava one Ničeove devize: "Čovek je je nešto što treba savladati". Hese je bio izuzetno zainteresovan za Ničeova dela, pa verovatno odatle potiče Demijanova sklonost da prizna svet nagona kao ravnopravan svetu duha pa možda čak i kao nadmoćniji od njega. Dalji korak u zaoštravanju krajnosti predstavlja pojava Demijanove majke Eve. Ona u romanu ima ulogu kao i božanstvo Abraksaz koje je imalo zadatak da u sebi sjedini božansko i satansko. Put koji individua traži u svetu nespokoja jeste put do samog sebe jer je to jedini mogući način da se prođe trnovitim stazama života.

U pogledu književno-metodskog postupka "Demijan" predstavlja prodor u oblast ekspresionističke sintakse i mitske simbolike. Ličnost Demijanova je,u stvari, ekspresionistički simbol.



https://www.4shared.com/office/WHP_jYoFca/Herman-Hese-Demijan.html

Kada ovako spolja posmatram svoj život, on ne izgleda bogzna kako srećan. Ali, i pored svih zabluda, još manje smem da ga smatram nesrećnim. Uostalom, sasvim je ludo tako ispitivati šta je sreća a šta nesreća, jer mi se čini da bih najnesrećnije dane svog života teže dao negoli sve vedre...



https://www.4shared.com/office/1uCw1EeQca/Herman-Hese-Gertruda.html

- Istorija nam izgleda kao poprište nagona i moda pohotljivosti, gramzivosti i požude za vlašću, ubistava, nasilja, razaranja i ratova, slavoljubivih ministara, potkupljenih generala, pucnjavom razorenih gradova, a isuviše lako zaboravljamo da je to samo jedan od mnogih njenih aspekata. A pre svega zaboravljamo da smo mi sami komad istorije, nešto postalo i nešto što je osuđeno na izumiranje kada izgubi sposobnost za dalje postojanje i samopreobražavanje. Mi sami smo istorija i saodgovorni smo za svetsku istoriju i svoj položaj u njoj. Veoma nam nedostaje svest te odgovornosti.

- Život sveta, onakav kako ga je Kastaljanin video, bio je nešto zaostalo i inferiorno, život nereda i sirovosti, strasti i rasejanosti, on nije bio ništa lepo i vredno željenja. Ali svet i njegov život bio je beskrajno veći i bogatiji od predstave koju je jedan Kastaljanin mogao imati o njemu. On je bio pun postajanja, pun istorije, pun pokušaja, i uvek novog početka, on je bio možda haotičan, ali je bio zavičaj i rodno tle svih sudbina, svih umetnosti, sveg ljudstva, on je imao jezike, narode, države, kulture, on je stvorio našu Kastaliju i sve bi to opet video kako umire i nadživeo bi ga.



https://www.4shared.com/office/tmsxrSebei/Herman-Hese-Igra-staklenih-per.html

NAJOBIMNIJI IZBOR LJUBANIH PRIČA VELIKOG UMETNIKA SVETSKE KNJIZEVNOSTI HERMANA HESEA. SMISAO ŽIVOTA SE MOŽE PRONAĆI JEDINO U LJUBAVI...Očigledno je da je ljubav opsesivno osećanje koje je presudno uticalo na čitavo delo kultnog pisca mnogih generacija, nobelovca i autoravelikih romana svetske knjizevnosti: Igra đinđuvama, Sidarta i Stepski vuk...U ovoj knjizi antolohijskom i najobimnijem izboru ljubavnih priča Hermana Hesea, otkrivamo sasvim novo lice pisca koji je otvorio mnoge tamne lagume ljudske duše, ali i otkrio nova obasjanja. Ove priče su upravo posledicatakvog putovanja, do ljubavi i nazad, putovanja koje vodi kroz samo središte duše.




https://www.4shared.com/office/eHsFsSwbca/Herman-Hese-Ljubavne-price.html

Kratka proza u prepoznatljivom Heseovom virtuoznom stilu u kojoj pisac, kroz priču o dečaku Hansu Gibenratu i njegovom školovanju, gradi razornu kritiku građanskog društva, njegovih stega i konvencija...



https://www.4shared.com/office/FVsYqC7aca/Herman-Hese-Pod-Tockom.html

“Rosshalde” je topla, potresna priča u kojoj se nagomilani sukobi između članova obitelji razrješavaju tragedijom koju nitko nije očekivao. Istovremeno, to je i studija o nemogućnosti uklapanja umjetnika u malograđanske sredine i, još jednom, kronika jednog prijateljstva koje nadvladava godine i udaljenosti.



https://www.4shared.com/office/jW0AWK1iei/Herman-Hese-Risalda.html

Hesse je poticaj za “Siddharthu” našao u razdoblju nastanka budizma. Mada je Indija bila njegovom inspiracijom i premda je njegovo djelo svakako ne samo Indijska pjesma, nego i svojevrsna oda Indiji, “Siddhartha” nije samo priča o Indiji. “Siddhartha” je i priča o čovjeku. Siddhartha je odrastao kao sin brahmana, pripadnika najviše indijske kaste. Čitavo su njegovo djetinjstvo i mladenaštvo bili priprema za preuzimanje uloge svog oca, koje je pak naslijedio svog oca, i tako redom u prošlost. No, Siddhartha nije siguran želi li i on slijediti put svojih predaka. Ovo je roman o odrastanju i traganju za vlastitim identitetom. Roman o sukobu generacija i odnosu između očeva i sinova. Roman istovremeno o prijateljstvu koje je trajalo godinama i koje nikad zapravo nije prestalo, usprkos svim mimoilaženjima mišljenja i stavova. Na kraju, roman je to i o odnosima muškarce i žene. Iznad svega, ipak, to je slojevito djelo, koje je teško opisati u nekoliko rečenica, čije se sve razine ne mogu otkriti jednim čitanjem.



https://www.4shared.com/office/yo5o1LcAei/Herman-Hese-Sidarta.html

Upravo je “Stepski vuk” vjerojatno vrhunac Hesseovog stvaralaštva, svojevrstan psihoanalitički dnevnik i intimna ispovijed. Autor izlaz iz osobnog kaosa traži u djelu izrazite smionosti i značaja. Harry Haller, junak romana i piščev svojevrsni duhovni dvojnik, koji u sebi sjedinjuje mnogobrojne probleme osvita modernog doba, nalazi se u sukobu sa samim sobom i svijetom koji ga okružuje. “Stepski vuk” je romanizirana kritika moderne civilizacije, iz koje Harry stalno traži izlaz, bilo na koji način, makar i samoubojstvom. No, ovaj izlaz osjeća nelegalnim i suviše jednostavnim, pa nastoji naučiti živjeti.




https://www.4shared.com/office/ZJR9xsUIca/Herman-Hese-Stepski-vuk.html

“Umijeće dokolice” zbirka je kraćih, tematski raznolikih pripovijedaka, studija, parodija, razmišljanja i sjećanja iz ostavštine Hermanna Hessea. Ova kratka proza obuhvaća, i vremenski i tematski, širok raspon autorova književnoga rada. Datirani prema godini nastanka ili godini prvoga objavljivanja, tekstovi su dijelom biografska sjećanja na djetinjstvo, mladost i zrele godine, dijelom sanjarski opisi prirode, švicarskih Alpa, mladalačkih pustolovina, putovanja po Njemačkoj, Švicarskoj i Italiji, dijelom fikcionalna proza u kojoj nalazimo neke od najljepših pripovijedaka iz autorova opusa.



https://www.4shared.com/office/9cMg9Gamei/Herman-Hese-Umetnost-dokolice.html

“Narcis i Zlatousti” studija je o različitim životnim putevima i različitim svjetonazorima Narcisa, redovnika i učenjaka, okrenutog isključivo duhovnom, i Zlatoustog, umjetnika koji svojim stvaralaštvom želi ovjekovječiti svjetovno i slaviti Boga kroz vidljivo. Različiti pristupi svijetu i životu, pa i Bogu, ne sprječavaju njihovo izuzetno prijateljstvo, smješteno u srednjovjekovne okvire. Hesse dokazuje da različitost ne mora razdvajati, nego može pružiti nove poticaje i izrasti te obogatiti one koji su u stanju pojmiti da njihovo shvaćanje nije jedino moguće i prihvatljivo. Roman je razrada jedne od središnjih preokupacija Hesseova stvaralaštva - motiva opreke između duhovne, misaone egzistencije i čulnog načina življenja, logosa i erosa, dokazujući da upravo opreke međusobnim suprotstavljanjem dovode do novih spoznaja i novih kvaliteta.



https://www.4shared.com/office/tCUWbdlTei/Narcis_i_Zlatousti_-_Hermann_H.html